Dunav je nekad bio rijeka koja privlači svakog ribolovca da ga posjeti i uživa u ribolovu, ali dosta se stvari promijenilo od početka 20. vijeka.
Ovaj kralj vodotoka u nekim našim dijelovima nosi naziv i “lokalno more” po pitanju kupača itd., a mnogi neznaju kako je kralj trenutno najzagađenija rijeka u Evropi.
Dunav zagađen antibioticima
Najnovija istraživanja (nažalost) pokazuju kako je sve veći broj rijeka zagađeno raznim hemikalijama, plastikom itd., ali zagađenost antibioticima je vrlo ozbiljan problem.
Posljednja najveća globalna studija o zagađenju rijeka na planeti zemlji govori kako je Dunav najzagađenija rijeka u Evropi.
Stručnjaci smatraju da su antibiotici u tlo i rijeke dospjeli putem ljudskog / životinjskog urina i stolice, ali i preko otpadnih voda iz tvornica lijekova.
Zagađenje lijekovima, odnosno antibioticima jedan je od glavnih načina na koji bakterije mogu razviti otpornost na lijekove.
One tad pojedini lijek čine neučinkovitim za ljudsku ili životinjsku upotrebu i liječenje.
Jasno je da mnogo otpornih gena koje vidimo u ljudskim patogenima stiže upravo od okolišnih bakterija i mikroorganizama.
Za jedan organizam kažemo da je patogen ako je sposoban da izazove određeno oboljenje, zarazu ili infekciju, a u najblažem scenariju ošteti našu zdravu ćeliju.
Samo neke od bolesti koje mogu da izazovu osnažene bakterije su: razna trovanja, gnojne infekcije kože, šarlah, crijevni tifus, kolera, triper, urogenitalne infekcije, meningitis, antraks, zapaljenje pluća, sifilis, tuberkuloza, leptospiroza itd.
Svake godine se na našim prostorima prijavi na stotine ovakvih i drugih bolesti, a taj broj iz godine u godinu raste.
Novi istraživački tim planira detaljnije istražiti okolišne utjecaje zagađenja antibioticima na ribe, alge i beskralježnjake kako bi se efikasnije moglo spriječiti pogoršanje stanja rijeke Dunav.
Trenutno je situacija visoko alarmantna samo u nekim dijelovima vodotoka, ali ako se istim ili gorim tempom nastavi – mogli bi imati izuzetno ozbiljne posljedice.
Stručnjaci i UN procjenjuju, ako se samo nastavi istim tempom (a on konstantno raste) do 2050 godine bi od ovog problema moglo umrijeti između 10 i 12 miliona ljudi.
Konkretno, na Dunavu su laboranti testirali svega nekoliko lokacija za koje smatraju da su alarmantne, a i nekoliko za koje su smatrali da su na granici do opasnog.
Rezultati su pokazali da je svuda povećana koncentracija antibiotika, a na nekim lokalitetima je koncentracija preko 300 puta preko sigurnosnog limita.
Naučnici su se složili da je prisutnost antibiotika medju top 5 opasnosti po vodu pored plastike, uljnih derivata itd.
U vodi su pronalazili i visoke stepene droge poput heroina, kokaina itd., ali to za sad još nije alarmantno.
Austrijanci i Njemci već rade na zaštiti
Velika zagađenost rijeka je ozbiljan ekološki problem jer onečišćene rijeke imaju podjednako štetan utjecaj na regionalni razvoj i globalni ekosustav.
Njemačka i Austrija odavno rade na tome kako bi popravili kvalitetu vode i bolje upravljali ovim vodenim resursom, ali nama to ne znači pretjerano puno jer Dunav teče dalje do nas.
U tom slivu on se dosta zagadi, a da ne govorimo kako poprimi dodatni procenat sa mnogim pritokama u svom vodotoku.
Da bi se problem počeo efikasno riješavati, potrebno je ljudima ukazati na činjenice i podići svijest o zaštiti okoliša.
Tokom analize od nekoliko mjeseci utvrđeno je da na nekim mjestima ribe uopšte nemogu da borave/žive na tim lokacijama koliko su mikrobno zatrovane.
Najveća studija koja je do sada sprovedena nije radila analizu samo Dunava, oni su pronašli tragove antibiotika u trećini testiranih rijeka u 72 države.
Testirano je ukupno 711 lokacija, a antibiotici su pronađeni u nevjerovatnih 65% testiranih dok je zagađenje plastikom još gore.
Ljudi, a pogotovo ribolovci moraju voditi računa o neadekvatnom odlaganju otpada koje primjete te sve prijavljivati nadležnim službama.
Treba povesti računa i pojasniti ljudima koliko je loša infrastruktura kanalizacije opasna.
Mislim da ne treba spominjati o bacanju otpada i smeća u rijeke, ali i pored rijeke.
Pričajte o tome gdje god stignete, a samo tako će se podići svijest o zaštiti okoliša među ljudima.
Nekima treba duži period da skontaju/ukapiraju/shvate koliko to može biti opasno po sve nas!
Ovdje smo konkretno govorili o Dunavu, a sigurno nije bolje stanje ni na drugim našim rijekama.
Dunav je najveća europska rijeka sa tokom od 2857 kilometara nakon čega se ulijeva u Crno more.
U Dunav se ulijevaju mnogi potoci i rijeke pa tako ima oko 300 pritoka, a od naših rijeka su tu Drava, Tisa, Sava, Tamiš, Morava i Timok.
Unatoč problematičnom ljudskom faktoru, u brojnim područjima rijeke je biološka raznolikost još uvijek velika, jednim dijelom zahvaljujući i brojnim ekološko zaštićenim područjima.
Plavi Dunav se nalazi i na jednom od najvažnijih evropskih migracijskih puteva za ptice pa tako uz obalu Dunava živi više od 300 vrsta ptica.
U Dunavu žive mnoge ribe, a samo neke od njih su: mrena, podust, klenić, klen, deverika, babuška, šaran, amur, beovica, krupatica, štuka, smuđ, grgeč, jegulje, bolen, Jez, mladica, kečiga, som, krkuša, uklija itd.
Delta Dunava je pogotovo zanimljiva gdje živi više od 150 vrsta riba, kao što su: ribe iz roda jesetri, moruna, slatkovodno šilo, Veslonos i mnoge druge.
Nije vise bistro vec mutno – eksploatacija sljunka
Nekada je Dunav bio pun riječnih rakova i školjki, a oni stariji se sjećaju da se ta voda redovito pila ranijih godina.
Tek od neke 1940. do 1948. Godine, pila se ako baš nema ništa drugo u blizini.
Pojedini stari alasi tvrde kako se najbolja i najukusnijia riblja čorba kuhala sa vodom zagrabljenom direktno iz Dunava.
Sve to nije bilo tako davno, a to je još jedan podatak “više” da se dozovemo pameti.
