Otrovne ribe su veoma učestali gosti na udici ili pod nogom kupača pa obavezno povedite računa o ovim vrstama.
Jadransko more skriva brojne vrste riba koje su iznimno cijenjene među ribolovcima i gurmanima.
Ipak, postoje i one s kojima treba biti izuzetno oprezan – jer mogu biti opasne po zdravlje, bilo da se radi o konzumaciji ili kontaktu s otrovnim bodljama.
Prije nego što se upustimo u temu Otrovne ribe Jadranskog mora, važno je napraviti razliku između otrovnih riba i riba otrovnica.
Ribe otrovnice su one koje proizvode otrov u tijelu ili žlijezdama i mogu ga ubrizgati kroz ugriz, ubode (bodljama) ili dodir.
Ove ribe otrovnice u većini slučajeva postaju opasne u trenutku kada se osjete ugroženima ili ih se dodirne namjerno ili nepažnjom.
Sa druge strane, otrovne ribe sadrže otrov u svom tijelu i mogu biti veoma opasne prilikom konzumacije, a pojedine imaju otrov 1200 puta jači od cijanida.
Otrovne ribe za konzumaciju u Jadranskom moru
U nastavku ćemo vam prikazati Otrovne ribe Jadranskog mora koje nikako nesmijete jesti – konzumirati.
Navedene ribe sadrže prirodne toksine u svojim organima ili mesu.
Njihova konzumacija može izazvati ozbiljna trovanja, probleme sa disanjem, paralizu i smrt.
Shvatiti ozbiljnost konzumacije otrovne ribe iz Jadranskog mora nije samo važno – to je ključno za očuvanje zdravlja, a u nekim slučajevima i života.
Pojedine vrste imaju jedan od najsmrtonosnijih prirodnih otrova bez mogućnosti liječenja (nema protuotrova).
Zato je edukacija, oprez i pravilno informiranje osnovna sigurnosna mjera za svakog ribolovca ili običnog turista koji vodi računa o sebi i drugima.
U nastavku ćemo vam prikazati Otrovne ribe za konzumaciju koje žive u Jadranskom Moru i možete ih često vidjeti, a da i ne znate koliko su opasne.
Riba Napuhača (lat. Tetraodontidae)
Riječ je o članu porodice napuhača, poznatih po sposobnosti da se napušu u oblik lopte kada se osjećaju ugroženo.
Nisu sve vrste napuhača prisutne u Jadranu, ali se sve više šire zbog klimatskih promjena i postaju nezvani gosti.
Ipak jedna je kostantno tu u Jadranskom moru i smatra se invazivnom vrstom koja je u Jadran stigla iz Sueskog kanala, a poznata je po svom snažnom neurotoksinu – otrovu.
Ove ribe sadrže tetrodotoksin (TTX) – izuzetno jak neurotoksin koji uzrokuje paralizu i smrt.
Neki njezini članovi i srodnici, uključujući Lagocephalus sceleratus, već su prisutni u Jadranu.
Da bi bolje razumjeli kakav otrov ribe iz porodice napuhača imaju u svom mesu obratite pažnu na ovaj podatak:
Tetrodotoksin ili TTX je najjači poznati riblji otrov i čak je 1200 puta jači od cijanida.
Smrtonosna doza za čovjeka je već oko 1–2mg, a ne postoji protuotrov ili lijek.
Ovaj otrov nije termolabilan – kuhanje, prženje i zamrzavanje ga uopće ne uništavaju.
Jaki simptomi se pojavljuju već par minuta nakon konzumacije.
Prvo ide trnjenje usana i jezika, utrnjenje tijela, jaka slabost, mučnina, otežano disanje, a onda ide kobna paraliza i smrt uslijed zastoja disanja.
Afrički Kostorog (lat. Lagocephalus Sceleratus)
Afrički kostorog je također invazivna vrsta koja je stigla u Jadran iz Crvenog mora.
Ova riba je također izuzetno opasna, a smatraju je najopasnijim predstavnikom po pitanju otrova u Jadranu.
Otrov je prisutan u mesu, jetri, jajnicima, crijevima, koži – prosto nema sigurnog dijela za jelo, a nije ga moguće uništiti pečenjem ili kuhanjem.
Nema protuotrova, a smrt može nastupiti unutar nekoliko sati mučenja.
Ova riba je zabranjena za ribolov i konzumaciju u cijeloj EU.
I ova riba ima sposobnosti da se napuše u oblik lopte ispod vrata kada se osjeća ugroženo.
Murina (lat. Muraena Helena)
Murina se nikako ne preporučuje za konzumaciju ukoliko niste stručni u pripremi jela od ove ribe.
Njeno meso može postati veoma toksično ako nije dobro termički obrađeno.
Nisu svi slučajevi opasni, ali su ipak zabilježena ozbiljna trovanja i smrtni slučajevi.
Iako nije ekstremno otrovna kao neke druge vrste, murina ima snažan ugriz i može uzrokovati ozbiljne ozljede zbog bakterija koje se nalaze u njenim čeljustima, a dobro je poznata po agresivnosti.
Plave ribe (Skuša, Sardina, Inćun) – samo ako nisu svježe
Ove ribe mogu izazvati jako histaminsko trovanje (scombroid sindrom), ako nisu svježe.
Dolazi do nakupljanja histamina ako se riba ne čuva na hladnom.
Simptomi: jaka glavobolja, intenzivan osip, svrabež na pojedinim dijelovima tijela, blaga ili jaka mučnina uz sve to.
Rješenje: Ulovljenu ribu treba odmah čuvati na ledu ili u hladnjaku.
Otrovne ribe “otrovnice” u Jadranu
Ribe otrovne pri ubodu ili dodiru mogu biti veoma neprijatne, a nazivamo ih “otrovnice”.
Ove ribe nisu opasne za jelo, ali imaju otrovne bodlje ili dijelove tijela koje mogu izazvati jake bolove, otekline, pa čak i ozbiljne reakcije kod ljudi.
Neke od njih imaju i otrovne žlijezde kojima se brane od predatora.
Ove ribe otrovnice po nepisanom pravilu nisu agresivne, ali mogu izazvati itekako ozbiljne ozljede ako ih se dodirne ili slučajno stane na njih.
Krenimo redom sa otrovnicama Jadranskog Mora.
Riba Pauk (lat. Trachinus Draco i Trachinus Araneus)
Ova riba ima otrovne bodlje na leđima i škrgama, a najčešći uzrok uboda je kretanje po plićaku.
Ubod ribe pauk izaziva veoma jaku bol, oticanje i crvenilo, a moguće su i vrtoglavice.
Riba pauk se zakopava u morsko dno pa je zato ubod česta ozljeda među kupačima (pogledajte sliku na naslovnici ovog članka – kako se kamuflirao u pjesku gdje mu samo oko gleda).
Simptomi uboda pauka mogu trajati nekoliko sati do čak nekoliko dana, ovisno o težini uboda i doze koju vam je prenio u tijelo.
Prva pomoć koju treba odmah uraditi: uroniti mjesto uboda u vruću vodu (45-50C°) 30–90 minuta.
Škarpina (lat. Scorpaena Scrofa) – škrpun
Ova riba je zanimljiva svojim izgledom i nikako je ne dirajte dok ronite.
Škarpina ima otrovne bodlje u leđnoj, analnoj i zdjeličnoj peraji na tijelu.
Česta je riba u kamenitim staništima, a veoma lako se kamuflira.
Ubod je vrlo bolan, ali rijetko opasan po život.
Može izazvati duboku snažnu bol, oticanje, a u nekim slučajevima groznicu i mučninu.
Iako otrov nije smrtonosan, nakon uboda škarpine trebalo bi posjetiti hitnu pomoć, pogotovo ako se radi o maloj djeci, starijim ili osjetljivim osobama.
Raža (lat. Batoidea) i morski kostorog (lat. Dasyatis Pastinaca)
Ražolike ribe uključujući Raže, Morski golub, Golub uhan i ostale srodne vrste imaju bodlje smještene na repu i mogu izazvati ozbiljne ozljede ako se stane na njih ili se osjećaju ugroženima.
Ubod raže ili srodnika uzrokuje jaku bol, oticanje i može dovesti do ozbiljnih infekcije ako rana nije pravilno tretirana.
Ove ribe su uglavnom mirne, ali preporučuje se oprez prilikom kretanja po dnu mora gdje one obitavaju.
Uglavnom, svaki ubod ovih vrsta zahtijeva hitnu medicinsku pomoć kako bi se izbjegle ozbiljnije komplikacije.
A generalno po pitanju svih vrsta (ako ste ribolovac) pri rukovanju s ribama koje imaju bodlje – koristite rukavice i dugačke kliješta.
U slučaju uboda – odmah potražiti liječničku pomoć kako bi se izbjegle ozbiljnije komplikacije.
Vatrena riba (lat. Pterois Volitans)
Jedna od novijih prijetnji je vatrena riba (Pterois volitans), poznata po svojim otrovnim bodljama, poznata i kao: lionfish, lavlja riba, riba lav.
Ovo je još jedna invazivna, otrovna i vrlo atraktivna vrsta koja se širi Mediteranom i može predstavljati ozbiljnu prijetnju ribolovcima i kupačima.
U Mediteranu se pojavila nakon što je prešla iz Crvenog mora kroz Sueski kanal (Lessepska migracija).
Porijeklo joj je Indopacifik no sve je češća u Jadranskom Moru gdje predstavlja prijetnju zbog svog agresivnog ponašanja i otrovnih bodlji koje mogu izazvati snažnu bol, jak otok, crvenilo i lokalnu paralizu.
Kod uboda se javlja i mučnina, povraćanje, vrtoglavica, a u rijetkim slučajevima – jaka nesvjestica, teško disanje i šok od lokalne paralize koja uslijedi kad su svi simptomi na vrhuncu.
Vatrena riba uveliko pravi probleme u istočnom Mediteranu – Cipar, Libanon, Grčka (pogotovo otok Rodos), Turskoj, a sve češće i na Jadranu.
Zbog njezina izgleda i zanimljivo sporog kretanja može zavarati ribolovce i znatiželjne ronioce no njezine bodlje nose snažan otrov koji može izazvati ozbiljne reakcije.
Ova riba se rijetko lovi slučajno, ali je vrlo atraktivna za ronioce zbog svog izgleda i ludog ponašanja, a to zanimljivo kretanje postaje sve agresivnije dok vas ne napadne ukoliko se ne udaljite.
Vatrena ribu nikada ne dirajte rukama – niti mrtvu ribu!
Prva pomoć pri ubodu: Uroni mjesto uboda u što topliju vodu (oko 45-50C°) na 30–90 minuta – jer je otrov termolabilan.
Nakon toga dezinficirajte ranu i trebalo bi sve biti ok.
U težim slučajevima odmah potražiti liječničku pomoć (posebno kod alergijskih reakcija).
Otrovne ribe – Zaključak:
Jadransko more generalno nije opasno mjesto, ali je važno poznavati vrste koje mogu predstavljati rizik.
Meduze u Jadranskom Moru i koje su opasne
Ako ste ribolovac, ronilac, kuhar ili jednostavno ljubitelj mora – znanje o otrovnim vrstama je vaša prva linija obrane.
Prava informacija i oprez po pitanju otrovnica čine razliku između nezaboravnog dana na moru i neželjene nezgode.
Za Ribolov.de
Autor: Boris Ostojic
