Amazon, odnosno Amazonija su pluća planete Zemlje koja su ove godine imala katastrofalne požare u kojima je stradala šuma i mnoge životinjske vrste.
Da li smo svjesni kakve nas posljedice očekuju, a šta bi bilo ako bi se sljedeće godine ponovilo samo 15% ovogodišnjih požara!?
Amazon najveća kišna šuma i požar
Da bismo barem malo shvatili razmjeru tragedije koju izazivaju požari u Amazoniji, prvenstveno moramo uvidjeti značaj koji ova šuma predstavlja za život čitave naše planete.
Neznam dali znate da 20% ukupnog vazduha koji dišemo proizvodi upravo drveće koje raste na tlu Amazonije, a koje je 2015. godine izgubljeno skoro 6.000 kvadratnih kilometara šuma kad je bilo najmanje požara.
Kišna šuma Amazona ključna je za borbu protiv globalnog zagrijavanja o kojem svi stalno trube, a Amazon je imao u samo jednom mjesecu zabilježenih 30901 požar.
Kako bi malo približili problem, važno je napomenuti kako prašume Amazonije vodu iz zemlje pretvaraju u vlagu u vazduhu i tako hlade atmosferu.
Tako ove šume predstavljaju jedan od najvažnijeg dijelova u procesu stvaranja, ali i regeneracije vlage u vazduhu.
Podatak koji ledi krv je i taj da je ove godine bilo 83% više požara nego prošle godine, a taj podatak je potvrdio i Nacionalni institut za svemirska istraživanja.
Brazilci nisu toliko pridavali važnosti sve dok požari nisu doveli do zamračenja Sao Paola.
Onda se narod trgnuo, a prije toga je predsjednik Brazila Žair Bolsonaro otpustio šefa Nacionalnog instituta zbog javnog iznošenja podataka o sječi i krčenju šuma paljenjem.
Amazon kao opasnost planeti
Šumski požari se obično događaju tokom sušne sezone u Brazilu i to je tamo maltene normalna pojava, ali se od skora namjerno pale kako bi se nelegalno raskrčila prašuma i dobio prostor za gajenje stoke.
Tokom posljednjih godina, prethodne vlade i predsjednici su uspjeli da smanje krčenje šuma oslanjajući se na federalne agencije i novčane kazne za nelegalno paljenje.
Ali, kad je na vlast došao Žair Bolsonaro i njegovi ministri, prvo su kritikovali takvu kaznenu politiku i zabrane da farmeri “žive”.
Bolsonaro ni tokom ovih strašnih požara nije osudio krčenje šuma, on i dalje podržava raščišćavanje Amazonije koje bi omogućilo širenje poljoprivrednih gazdinstava i rudnika.
Oni ne razmišljaju da ukoliko bi Amazon nestao, zrak bi rapidno postao suh i zagrijan, a vjetrovi bi ga brzo prenijeli po cijelom svijetu.
Udvostručilo bi se globalno zagrijavanje i krenuo bi stampedo negativnih posljedica.
Haos koji bi nastao možemo samo zamisliti, a ekolozi upozoravaju da ukoliko ova prašuma nestane – u najboljem scenariju će padati 15% manje kiše.
U onom najgorem, neka područja postat će suha kao pustinje, a zrak na planeti će biti sve zagađeniji i zagađeniji.
Osim naglog pada zaliha hrane i pitke vode, suše bi dovele do novih požara u drugim dijelovima svijeta koji bi opet i još više zagadili već katastrofalno zagađenu atmosferu.
Amazonija nije jedina u vatri
Ako mislite da je samo Amazon veliki problem, grdno se varate jer pored njega gori i savanama Cerrada koja je sva u vatri.
Neki ekolozi navode da je tamo bilo više požara nego u slučaju Amazon.
Svjetska fondacija za prirodu (WWF) naziva ovo područje jednim od najugroženijih ekosustava naše planete.
Cerrado je područje sa najviše bioraznolikosti na svijetu i veoma je važan ekosistem.
Otprilike 40% životinjskih i biljnih vrsta koje obitavaju u Cerradu ne mogu se pronaći nigdje na planeti zemlji.
Prema podatcima IPAM-a, oko polovine šuma, močvara i travnjaka je već izgubljeno, uglavnom kako bi se napravilo mjesto za uzgoj soje.
Jedan podatak istraživanja govori da broj tamošnjih izgubljenih stabala 2017. i 2018. Godine odgovara ispuštanju dodatnih 440 miliona tona ugljičnog dioksida u atmosferu.
Navedena količina CO2 u atmosferi je ista koju godišnje ispusti kompletna Velika Britanija sa svom industrijom, automobilima itd.
Brazilske vlasti i pogrešna politika
Brazilske vlasti po pitanju paljenja Amazon a moraju reagovati i nadamo se da će zaustaviti stihiju, ali te kratkoročne mjere nisu dovoljne upozoravaju ekolozi.
Trebamo stvarno opredjeljenje Bolsonarove vlade u zaštiti šuma i njihovih autohtonih i tradicionalnih zajednica, koji su pravi čuvari Amazonije.
Bolsonaro je natuknuo i obećao nultu stopu tolerancije prema intenzivnoj deforestaciji i posljedičnoj paljenju šume, ali treba imati u vidu da je njegova politika i retorika zapravo potaknula i pozvala na takva nedjela.
On je javno pozvao farmere da slobodno krče šumu, a sad je vjerovatno pritisnut od svjetskih sila pa će morati da okrene ploču – što njemu nikako neide u koristi jer je svjestan gubitka autoriteta, ali i glasova.
Svijet je burno reagirao na požare koji su pogodili Amazon, u skoro svim većim gradovima su održani protesti.
Na široku osudu svijeta je naišla politika zaštite okoliša brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa i on je primoran da uradi nešto.
Uništavanje životne sredine I dio (šuma)
Šumski požari se događaju često tokom sušne sezone koja pogodi Amazon i to nije nikakva novost, ali protekla sezona je bila sa 83% više požara nego prošle i predprošle godine.
Požare u ovim šumama mogu prouzrokovati i prirodni događaji kao što su naprimjer udari groma, ali vjeruje se da su većinu požara ove sezone pokrenuli farmeri i drvosječe kako bi očistili zemljište za usjeve ili ispašu stoke.
