Izrada olova za ribolov

15611

Izrada olova za ribolov je danas postala zabava, ali i velika usteda jer su cijene po trgovinama paprene.
Vec dugi niz godina ribolovci imaju priliku da u nasem shop-u kupuju profesionalne kalupe za izradu ribolovackih olova, a u ovom clanku cemo vam pomoci da izradite olova na sto bolji nacin.

Kalupi za izradu ribolovackih olova i jig glava

Nasi kalupi su namijenjeni za izradu ribolovackih olova i jig (dzig) glava.
U ovu skupinu spadaju i kalupi za izradu silikonskih varalica, ali i kalupi za method i feeder hranilice koje mozete sami napraviti.
Postoji vise modela, oblika u razlicitim tezinama pa je najbolje da pogledate u nas online shop kako bi pronasli nesto za sebe.
Uz kalupe su u ponudi i kopce, virble, mrezice i sve ostalo sto je potrebno za izradu, a takodjer i praskaste farbe za plastificiranje.
Uz sve navedeno nudimo i specijalne topilice za olova kao i uredjaje (kompore) za plastificiranje olova.
Za ovu namjenu imamo posebne praskaste boje koje kad se ohlade na olovu ili jigu, imaju veliku izdrzljivost i otpornost.
Za vise informacija i cijene posjetite nas shop kalupi za izradu ribolovackih olova.

Zastitne maske danas nisu skupe: Lijevo je maska od 2€, a desno nesto bolja od 7€.

Olovo kao sirovina

Boja olova je srebrnoplava do modrikastosive i mutnosive, a na svjezem prerezu je veoma sjajano.
Stajanjem na zraku olovo blago potamni zbog stvaranja zastitonog sloja oksida i karbonata.
Korozijski je vrlo postojano (prakticno otporno na koroziju), a otporno je i prema kloru, sumpor dioksidu, sumporovodiku i vecini kiselina dok je topivo samo u oksidirajucim kiselinama.
Olovo je nakon zeljeza i cinka najjeftiniji tehnicki metal, a ima vrlo siroke primjene.
Najvazniji razlog je sto ima nisko taliste, tj. nije potrebna visoka temperatura da bi se stopilo.
Olovo ima vaznu primjenu zbog svoje kovnosti, niske tocke topljenja i dobroj otpornosti prema atmosferskoj koroziji.
Temperatura topljenja olova je oko 327C° celzijusa i veoma se brzo topi cak i na obicnoj peci u dzezvi, serpi itd.
Njegove kvalitete lijevanja potpuno su sacuvane u i rasponu od 400 do 450 stupnjeva celzijusa.
A najvaznije, olovo je otrovan metal i njegovi su spojevi takodje otrovni ako se kojim slucajem unesu u organizam.
Ako ga zagrijete iznad 1500C° tad ispustva veoma otrovne pare koje se nesmiju udisati.
Olovo i njegovi spojevi su otrovni ako se unesu u organizam prvenstveno zbog svog kumulativnog efekta.
Kumulativni otrov se nakuplja u kostima mjesecima i godinama, a znaci trovanja udisanjem pare, dimova ili prasine su: kronicni umor, jake glavobolje, zatvori, bolovi u kostima i misicima.
Olovo se iz organizma ne moze izluciti tek tako spontano, vec se ono u tijelu nagomilava.
Zato trovanje moze biti opasno, ako je izlozenost izvoru trovanja dugotrajna i konstantna.
Trovanje olovom se danas lijeci lijekovima koji tvore stabilne kompleksne spojeve i za sebe cvrsto vezuju olovo, pa se mokracom (urinom) lako izlucuju iz organizma.
No, nemojte se dovesti u situaciju da vam je potrebno lijecenje!
Uz par preventivnih radnji mozete bez problema ljevati olovo, ali danas se ribolovci rijetko pridrzavaju tih prevencija i iz tog razloga posebno napominjem neke stvari zbog vaseg zdravlja.
Prvo i osnovno je da topljenje mora biti u prozracnoj prostoriji sa konstantnim strujanjem zraka., zatim dobre vatrostalne rukavice da se slucajno ne opecete, a onda i zastita za oci ako nemate iskustvo izlijevanja olova i morate se ocima blizu pribliziti da bolje vidite otvor gdje sipate olovo.
I najvaznija stvar: maske za usta i nos.
Ovakve maske ne kostaju mnogo, a uvelike ce vam pruziti zastitu od otrovne pare da je ne udisete direktno i konstantno.
Ako nemate maske, mozete koristiti i obicnu platnenu gazu..
Takve prevencije su posebice vazne kod velikih kolicina topljenja olova!

Elektricne topilice za olova

Topljenje olova

Prije svega je vazno obezbijediti sto ciscu sirovinu, odnosno olovo sa sto manje prljavstine.
Ako pak imate neke komade sa prljavstinom, najbolje je olovo pretopiti, a dok je u tecnoj stopljenoj formi sa povrsine odstraniti svu prljavstinu.
Nakon toga olovo izliti u neke komade koje cete pohraniti za dalju izradu po potrebi.
Mnogo kolega ribolovaca postavlja pitanje, dali se mogu koristiti olova iz akumulatora, odgovor je da, ali morate obratiti paznju kako izvaditi olovo iz akomulatora.
Pri toj radnji obavezno stavite zastitne rukavice i masku za oci, ako neznate rastaviti bateriju na brzi nacin.
Posebice obratite paznju na kiselinu unutar akumulatora i pazljivo odvajajte komade olova.
Takve komade olova kad su izvadjeni, odlozite da se dobro posuse, a zatim ih pretopite i odstranite prljavstinu kao sto je gore navedeno.
Postupak je isti i kod starih olovnih cijevi itd.
Jos jedna vazna stavka je da olovo koje zelite stopiti bude suho, a nikako vlazno i mokro.
U nekim komadima olova se nalaze pojedine legure metala pa je i iz tog razloga pozeljno da se pretope kako bi imali cistu sirovinu prilikom lijevanja olova u kalupe.
Nikad ne topite velike kolicine olova odjednom vec prvo ubacite par komada u posudu, stopite pa onda opet kako bi konstantno dobijali stopljenu masu, a onda obavezno ocistiti – pokupite iznad prljavstinu ako je ima.
Ako imate profesionalnu topilicu za olovo, onda je to druga prica i mozete odmah ici sa vecim kolicinama bez cekanja jer uredjaj u sebi ima grijace koji konstantno drze temperaturu i olovo na radnoj temperaturi za lijevanje.
Temperatura topljenja olova je oko 327C° celzijusa i veoma se brzo topi cak i na obicnoj peci u dzezvi, serpi, na plinskom plameniku itd.

Kutljaca za precizno lijevanje olova koja odrzava temperaturu.
Izrada olova za ribolov

Kad smo se zastiti, sad prelazimo na radnju i topljenje.
Prije izlivanja u kalupe, obratite veliku pozornost da je kalup suh jer ako u njemu bude vode (vlaznosti), moze doci do prskanja olova van!
Kalupe nije potrebno premazivati nicim jer se olovo za njih ne lijepi.
Ovi kalupi su specijalno izradjeni za tu namjenu i jednostavno su odmah spremni na lijevanje u njih, a preporuka je da prije prvog lijevanja malo kalup zagrijete.
Nekad je dovoljna i obicna sobna temperatura, ali prilikom hladnijih mjeseci je pozeljno malo ugrijati kalup.
Kad vrelo olovo dodje u dodir sa hladnim kalupom onda nekad bude problema kod formiranja lijepih oblika, a vec drugo lijevanje bude perfektno – iz razloga sto se kalup zagrijao.
To mozete uraditi jednostavno prilikom topljenja da kalup drzite kod izvora toplote itd.
Druga vazna stvar je da se ovi kalupi veoma brzo hlade nakon lijevanja i cak nakon par sekundi mozete izvaditi formirana olova ili jig glave.
Moram napomenuti da ovo ne vazi za neke umjetno izradjene kalupe.
Npr. problem keramike je sto kad izlijete olovo onda morate cekati satima da se improvizovani kalup ohladi.
Jos jedna vazna stavka je da niposto ne lijevajte olova u vlazne predmete poput, zemlje, pijeska, sljunka, drveta, gline itd. jer bi moglo doci do naglog pucanja i eksplozije uzrokovane vodenom parom zbog reakcije.
Nasi profesionalni kalupi nemaju taj probem i mozete uzastopno lijevati na stotine primjeraka dugi niz godina.
Olovo karakterizira brzo topljenje, ali i brzo spajanje.
Materijal brzo gubi svoju fluidnost i postaje gusto pa je lijevanje potrebno obaviti u zagrijanoj formi.
Najbolja verzija je izraditi ili kupiti vec gotovu profi kutljacu za lijevanje olova koja drzi temperaturu i sa njom mozete na miru izljevati.
Odlican trik je olovo koje je vec stopljeno na krato mu povecati temparaturu prije ljevanja.
Razlog je taj sto je ljevacka temparatura uvijek vislja od temperature talista ako zelite perfektno izlivene predmete.
Jos jedna bitna stvar je polagano ljevati u tankom mlazu, a ne naglo jer cete tako dobiti olova sa rupama itd.
Naime, olovo ne uspije da se lijepo slozi vec se prije tog naglo ohladi i vec formira.

Nakon pretapanja i ciscenja otpadnog olova mogu se dobiti lijepe zalihe cistog olova bez prljavstine.

Nabavka olova
Olovo mozete kupiti u blokovima i raznim oblicima, a najpovoljnije je potraziti na otpadima raznih metala.
Takodje mozete otici kod vulkanizera i pitati da vam dadne ostatke iskoristenih utega za balansiranje guma.
Svaki vulkanizer ce vam rade volje dati ove otpadne komada olova jer bi u suprotnom to sam morao voziti na otpad.
Obratite paznju da svi utezi nisu od olova, ali vecina jeste.
Cijena olova kao sirovine danas nije visoka, a kad malo bolje promislite npr. jedno ribolovacko olovo od nekih 90-100g u ribolovackoj radnji kosta kao 1kg sirovine olova iz kojeg si sve mozete sami izliti.
Potreban je samo kalup i malo dobre volje.

Izrada jednostavnog kalupa za ljevanje dubinskog inline olova.

I za kraj jedan odlican tip kako da sami napravite jednostavni kalup.
Prije nekoliko godina mi je neko od kolega poslao ove slike kao odlicno rjesenje za homemade verziju kalupa pa ga dijelim sa vama, a redoslijed je vise nego prost.
1. Odsijecete jedan komad metalne cijevi ili nadjete neki metalni prsten.
2. Savijete ga u zeljeni oblik, a zatim probusite precizno sa obje strane – moze i ekserom, ali je bolje busilicom.
3. Uvucete u te rupe duzu sipku istog promjera da vam je lakse raditi i izvlaciti iz izljevenog olova.
4. Gotovo olovo koje moze posluziti kao jeftina (ekonomicna) opcija tamo gdje nije bitan neki specifican oblik, a za profesionalne modele posjetite nas shop.
Bistro!

Za vise informacija, kompletnu ponudu i cijene posjetite nas shop – kalupi za izradu ribolovackih olova.

Za: ribolovacki.blogspot.com
Autor: Boris Ostojic